O NAMA
HISTORIJAT CENTRA ZA KULTURU ZAVIDOVIĆI
Zavidovićka općina konstituisana je 1955. godine,a prostire se na površini od 540km2. Po popisu stanovništva 1991. godine imala je 57.164 stanovnika.Po površini i broju stanovnika općina Zavidovići spade u red većih općina u Bosni i Hercegovini.Kao i svi gradove u Bosni i Hercegovini , Zavidovići su 90’ -ih godina doživjeli brojna stradanja, najprije ljudska a nakon toga i infrastrukturalna.Ta posljedica rata još uvijek se osjeti kod velikog broja ljudi kao i kod mnogih objekata koji su doživjeli brojna oštećenja tokom rata. Jedan od takvih objekata je i zavidovićki dom kulture.
Od svog nastanka vezanog uz izgradnju ogromne i moderne fabrike(Krivaja) za sječu i obradu drveta, grad je pozvao mnoge stručnjake različitih nacija koji su se tu nastanili , i donijeli sa sobom tehnička znanja, svoju kulturu i svoju vjeru. Ova različitost se manifestovala u kulturnom izražavanju stanovništva i društvenom organizovanju. To je bio težak suživot ali je prouzrokovao bogatstvo izraza ovih mjesta apsolutno fascinantnim i jedinstvenim.
Područja izražavanja su različita:od slikanja do literature, od tradicionalne muzike do folklora i teatra, od kina do modernog umjetničkog izražavanja, koje ima porijeklo u različitim narodnim tradicijama koje su zajedno živjele u ovom period.
Kroz cjelokupan historijat grada veoma važnu ulogu u kulturnom životu svih građana imao je Dom kulture Zavidovići. U periodu poslije Drugog svj. rata , rađa se volja za obnovom one posebno žive klime koja je označavala socijalni život prije rata.Posebne historijske okolnosti dovele su do izgradnje domova kulture u različitim gradovima bivše Jugoslavije, zajedničko iskustvo od ovih godina sve do ‘80-ih godina. Gradnja objekata posvećenih kulturi, različitih od religijskih i školskih objekata, je važan momenat socijalnog života grada: novi državni objekti u kojima su zastupljeni svi građani.
Gradnja je Doma kulture trajala je 4 godine, od 1952. do 1956. godine , a 26. augusta 1956. održano je svečano otvaranje objekta.
KARAKTERISTIKE OBJEKTA
U građevinskom dnevniku radilišta doma konstatovano je da je prva radna akcija građana Zavidovića na izgradnji izvedena 16.jula i da je u njoj učestvovalo 96 građana.Dobrovoljnim radnim akcijama rušene su stare zgrade, raščišćavan prostor za gradilište, vađen kamen u kamenlomu, obavljena sječa četinarske građe, iskop zemlje za temelje zgrade doma i betoniranje temelja.Također, radnici “Krivaje” su dobrovoljno, nakon redovnog radnog vremena, prorezali svu potrebnu građu, izradili stolariju:prozore iv rata, kao i krovnu konstrukciju.
Radnici “Krivaje” su pored dobrovoljnog rada, od avgustovske plate 1952. godine sakupili 1.472,973 dinara i doznačili na tekući račun za izgradnju doma.Za završne radove na domu svi zaposleni na području općine Zavidovići su dali po jednu dnevnicu.Na ovaj način je sakupljeno 12 miliona dinara.
Za ovih pola vijeka kroz prostorije Doma kulture je prošlo više miliona građana raznih uzrasta.Odolio je i zubu vremena i agresorskim granatama(1992.-1995.).Dom je sve to postojano izdržao.I danas izaziva divljenje ljudi, pogotovo onih koji znaju cijeniti sve njegove vrednote.Izgradnja doma koštala je 117,254.983 dinara. Aparatura i druga oprema za projekcije filmova 6.379,54 dinara, a ostali inventor u domu 5.710,308 dinara.Dakle, zgrada doma i njegova oprema, da bi dom mogao služiti svojoj namjeni, iznosili su: 129.344,865 dinara.Bila je to ogromna vrijednost u doba opšteg siromaštva.
Objekat Doma kulture ne predstavlja sporedni primjer ovog perioda, u kojem su prisutne tendencije novog izražavanja i tradicije. Sastavna struktura pokazuje interesantne elemente prije svega u artikulisanju obima, dimenzija i različitih funkcija.Centralni dio objekta sadrži ulaznu dvoranu i salu za teatar, koji sadrži visoke stubove, zadovoljava osnovne javne funkcije, oko kojeg se nalaze uredi i bar, a u zadnjem dijelu gradska biblioteka i ostale pomoćne prostorije za teatar, kao garderoba i skladišta.Prostor sa binom je najveće zapremine i presjeca okomito centralni dio.
Sva ta tijela imaju jednu posebnu karakteristiku, postignutu volumenom i arhitektonskim elementima, ugađajući kulise za pristup biblioteci, parkingu i hotelu. Prolazeći kroz unutrašnji prostor, može se vidjeti dosta interesantnih detalja, poput starog kino projektora koji je još uvijek u funkciji, stari namještaj, zvučnici, lampe i mala bina koja je pokrila jedan dio stepeništa…
Funkcionalna tipologija objekta dolazi iz perioda koji je slijedio Drugom svjetskom ratu. Od prvih poslijeratnih dana, koje karakteriše jak i raširen entuzijazam za obnovu zemlje zasnovanu na „socijalrealizmu“ kao sovjetskom derivatu, živjela je želja za izgradnjom simbola i mjesta u gradovima koji će svjedočiti o tom historijskom periodu.
